Zamislite ovu situaciju: zajednica više od 300 000 radnika u zrakoplovstvu u Europskoj uniji (EU) – zapravo radi se o najvećoj skupini osoblja u zrakoplovstvu – koja svakodnevno pruža podršku u obavljaju desetaka tisuća letova niza različitih prijevoznika, za koju ne postoje propisi o sigurnosti. To je bio slučaj za aktivnosti zemaljskih usluga do stupanja na snagu novih uredaba EU-a o zemaljskim uslugama 2025.
Propisi za zračne prijevoznike, pilote, kabinsku posadu, proizvodnju i održavanje zrakoplova i proizvoda, kao i zračne luke i operatore upravljanja zračnim prometom te škole osposobljavanja pilota na snazi su već niz godina. Međutim, zemaljske usluge koje se pružaju za zrakoplove i putnike dugo su ostale izvan regulatornog sustava EU-a.
Kako bi se ispravio taj nedostatak, Europska komisija zadužila je EASA-u da pripremi sigurnosna pravila za aktivnosti zemaljskih usluga i organizacije koje ih pružaju. Europska komisija objavila je početkom 2025. uredbe EU-a o zemaljskim uslugama (jedna se odnosi na nadležna tijela za provedbu nadzora nad organizacijama za zemaljske usluge, a druga na organizacije koje pružaju zemaljske usluge) koje su ogledni primjer za cijeli svijet jer taj sektor još nije obuhvaćen regulatornim okvirom za sigurnost zračnog prometa u većini dijelova svijeta.
U novim se pravilima prije svega priznaje uloga zemaljskih usluga u osiguravanju zajedničkog cilja svih aktivnosti u zrakoplovstvu, odnosno u očuvanju sigurnosti zračnog prometa za sve: putnike i zaposlenike.
Aktivnosti pružanja zemaljskih usluga i kako one mogu utjecati na sigurnost leta
Zemaljske usluge naziv su za aktivnosti koje se odvijaju na aerodromu kako bi se zrakoplov i njegovi putnici pripremili za let, kao što su utovar i istovar prtljage, priprema zrakoplova za ukrcaj, dovođenje opreme za pripremu i posluživanje hrane i pića, punjenje zrakoplova gorivom.
To su ključne usluge koje mogu utjecati na sigurnost cijelog leta, na primjer:
Ukrcavanje i iskrcavanje prtljage
Ako su prtljaga ili teret neispravno utovareni, to može utjecati na težište/ravnotežu zrakoplova i dovesti do mogućeg gubitka kontrole tijekom leta. Na tlu može prouzročiti prevrtanje zrakoplova na nos ili rep.
Rukovanje opasnim teretom
Postoje stroga pravila o tome kako bi se opasan teret trebao zapakirati, označiti i utovariti u zrakoplov. Ako se nepravilno postupi, to bi moglo dovesti do požara ili istjecanja opasnog materijala. Saznajte više o opasnom teretu.
Opskrba zrakoplova gorivom
Ključno je da se zrakoplov puni ispravnom vrstom goriva s ispravnim specifikacijama, neonečišćenim i u ispravnoj količini, kako je odredio zračni prijevoznik.
Odleđivanje i zaštita od zaleđivanja zrakoplova:
To je aktivnost koja ima velik utjecaj na sigurnost ako se provodi na pogrešan način ili ako se uopće ne provodi. Zbog tog je postupka dolazilo do nesreća. Nakupljanje leda može uzrokovati prestanak rada motora zrakoplova ili se težina zrakoplova može povećati do te mjere da let bude onemogućen.
Rukovanje na stajanci i servisiranje zrakoplova
Vozila i oprema oko zrakoplova na tlu, kao što su prtljažni pojas, kolica za prtljagu, zemaljski izvor napajanja zrakoplova električnom energijom, mostovi za ukrcaj putnika, kamioni za gorivo ili opskrbu hranom, mogu prouzročiti štetu ako se nepravilno manevrira pri prilasku zrakoplovu i udaljavanju od njega. Osim toga, krhotine stranih predmeta (odnosno, predmeti u zrakoplovu ili oko njega koji mogu predstavljati opasnost za zrakoplovne operacije) mogu oštetiti motore ili ozlijediti radnike na stajanci. Guranje unatrag ili vuča zrakoplova također su operacije koje su ključne za sigurnost – važno je osigurati da na putu ispred zrakoplova nema prepreka.
Što se mijenja novim propisima?
-
Zajednički standardi nadzora s detaljnim pravilima za zajednički nadzor.
Nadležna tijela država članica EASA-e (države članice EU-a i zemlje EFTA-e: Švicarska, Island i Norveška) bit će odgovorne za nadzor organizacija koje pružaju zemaljske usluge na svojim aerodromima (napomena: Lihtenštajn je također zemlja EFTA-e i država članica EASA-e, ali nema zračnu luku). Blisko će surađivati, razvijajući zajedničke revizijske alate i smjernice za inspektore kako bi se pružio učinkovit i usklađen nadzor paneuropskih organizacija za zemaljske usluge koje djeluju u više od jedne države članice.
-
Zahtjevi za sustav upravljanja za organizacije za zemaljske usluge.
Organizacije koje pružaju zemaljske usluge morat će provoditi procese i postupke koji im omogućuju utvrđivanje opasnosti za sigurnost u svojim operacijama, mjerenje sigurnosnih rizika i primjenu metoda za kontrolu tih rizika. Isto tako, morat će razvijati i poticati kulturu sigurnosti među svojim osobljem.
-
Zahtjevi u vezi s osposobljavanjem.
Organizacije za zemaljske usluge morat će osigurati da je njihovo osoblje odgovarajuće osposobljeno, da razumije svoju ulogu u omogućavanju sigurnosti operacija i da je sposobno obavljati svoje zadatke u skladu s operativnim standardima. Ta pravila također olakšavaju mobilnost zaposlenika.
-
Program održavanja opreme za zemaljsku podršku koja se upotrebljava za pružanje zemaljskih usluga.
Organizacije za zemaljske usluge morat će redovito održavati svoju opremu i osigurati da su postupci uspostavljeni kako vozila ne bi oštetila zrakoplov ili druga vozila na stajanci.
-
Operativni zahtjevi koji se odnose na operativne postupke na općoj razini.
Organizacije za zemaljske usluge morat će omogućiti sigurno pružanje usluga, a istodobno će morati poštovati i sve postupke operatora aerodroma koji se na njih primjenjuju kao korisnike aerodroma.
Ti se propisi odnose na sučelja za komunikaciju između zračnih prijevoznika, aerodroma i organizacija za zemaljske usluge, uz obvezu da svi oni međusobno razmjenjuju relevantne sigurnosne informacije kako bi raspravili o zajedničkim sigurnosnim mjerama te ih uspješno primijenili. Propisi o zemaljskim uslugama primjenjivat će se samo na pružatelje zemaljskih usluga na aerodromima koji moraju primjenjivati sigurnosna pravila EU-a. Pročitajte više u našem članku o zračnim lukama.
Zašto su bili potrebni propisi o zemaljskim uslugama?
Cilj reguliranja područja zemaljskih usluga bio je stvoriti jednake uvjete za te aktivnosti u Europi i osigurati cjelovit sustavni pristup sigurnosti zračnog prometa. Istraživanja koja je provela industrija pokazuju da oštećenje zrakoplova prouzročeno opremom koja se upotrebljava za zemaljske usluge iznosi nevjerojatnih 1,5 milijardi eura godišnje samo u Europi. Druga je prednost uvođenja pravila EU-a o zemaljskim uslugama postojanje jedinstvene uredbe koja se primjenjuje na sve države članice EASA-e umjesto 30 različitih nacionalnih propisa ili čak nijednog.
Organizacije za zemaljske usluge moraju pružati usluge u skladu s uputama i postupcima zračnih prijevoznika. To često dovodi do situacije u kojoj organizacija za zemaljske usluge ima mnogo različitih uputa o tome kako pružati istu uslugu. Jasan primjer: kako bi se ugradili klinovi na kotače i smjestili stošci oko zrakoplova, tim za zemaljske usluge morao bi poznavati i primjenjivati katkad 20 ili još više različitih kombinacija klinova i stožaca na istu vrstu zrakoplova, u skladu s različitim uputama zračnih prijevoznika. Takve promjene nisu uvijek opravdane povećanjem sigurnosti i lako mogu dovesti do grešaka u primjeni ispravnog postupka. 
Propisima EU-a o zemaljskim uslugama nastoji se poboljšati prethodno opisana situacija: pomoći u smanjenju štete za zrakoplove i poboljšati sigurnost zahtijevanjem od organizacija da uvedu sustav upravljanja sigurnošću i pravilno osposobe svoje osoblje. Pravilima se također poduzima korak naprijed prema normizaciji postupaka. Iako se pravilima neće utvrditi koliko se klinova i stožaca mora upotrebljavati za svaki tip zrakoplova, njima će se zračnim prijevoznicima omogućiti da se dogovore o primjeni operativnih postupaka svojeg pružatelja zemaljskih usluga, posebno kad se oni temelje na industrijskim standardima.
Donošenjem tih uredbi zaključuje se šest godina rada na izradi pravila koji je započeo 2018. EASA je imala koristi od tehničke podrške velike skupine stručnjaka koji predstavljaju sve dionike na koje je to utjecalo: velike i male organizacije za zemaljske usluge, zračne prijevoznike, operatore aerodroma, nekoliko udruženja tih dionika, nadležna tijela, kao i sindikat koji predstavlja velik broj radnika u zrakoplovstvu. Tijekom 2022. i 2023. u nekoliko je navrata provedeno savjetovanje s javnošću i tehničkim savjetodavnim tijelima EASA-e o nacrtu pravila. Pročitajte više o tome kako se donose novi propisi.
Usmjerenost EASA-e na zemaljske usluge potvrđuje važnost tog područja za neometano poslovanje zračnih luka i opću sigurnost zračnog prometa.