Održivost je ključna za sve gospodarske sektore, uključujući zrakoplovstvo, u kojem postoji veći nadzor nad negativnim učincima sektora (buka, kvaliteta zraka i klimatske promjene) na zdravlje i kvalitetu života europskih građana te želja za snažnijim djelovanjem.
Poznato je da je sektor zračnog prometa teško dekarbonizirati, ali u posljednje tri godine ostvaren je napredak u ključnim politikama i zakonodavstvu radi ostvarenja prijeko potrebnih ciljeva, kao što su europski zeleni plan, Europski zakon o klimi, strategija za održivu i pametnu mobilnost, akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja, Uredba o osiguravanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za održiv zračni prijevoz („ReFuelEU Aviation”) i revidirani sustav trgovanja emisijama (mehanizam za kompenziranje emisija iz zračnog prometa smanjenjem emisija u drugim sektorima). Za više informacija o tim politikama pogledajte odjeljak s povezanim sadržajem.
U potrazi za poboljšanjima ključno je imati jasnu sliku okolišne učinkovitosti i izazova s kojima se sektor suočava. Stoga EASA svake tri godine objavljuje Izvješće o okolišu u europskom zračnom prometu u kojem se daje objektivan, jasan i točan pregled dosadašnje i predviđene učinkovitosti sektora. U njemu se daju i preporuke za različite vrste dionika kako bi se ciljevi održivosti mogli pretvoriti u konkretne mjere.
Najnovije izvješće objavljeno je početkom 2025., a možete ga pronaći ovdje. Izvješće je sastavljeno na engleskom jeziku, ali informativni sažetak i preporuke dostupni su na svim službenim jezicima EU-a i UN-a. U nastavku možete pročitati neke od istaknutih dijelova.
Kao i svi drugi gospodarski sektori, zrakoplovstvo se nalazi na prekretnici u tranziciji prema dekarbonizaciji, uz sve veći pritisak da se ispune dogovoreni okolišni ciljevi i pronađu rješenja za izazove jer se zbog problema u lancu opskrbe odgađa obnova flote, a održiva zrakoplovna goriva prodaju se po visokoj cijeni i za njih postoje ograničeni proizvodni kapaciteti. Brojna postignuća iz posljednjih godina omogućila su da krenemo u pravom smjeru. Međutim, sada moramo brže i usklađenije djelovati. Rješavanje pitanja iz ovog izvješća omogućit će nam uredan prelazak na čišće zrakoplovstvo i održavanje visoke i ujednačene razine sigurnosti i povezanosti.
Florian Guillermet, izvršni direktor Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa (EASA), u svojoj uvodnoj poruci za Izvješće o okolišu u europskom zračnom prometu za 2025.
Odjeljci izvješća i istaknuti dijelovi
Izvješće o okolišu u europskom zračnom prometu za 2025. obuhvaća sljedeća područja:
- Pregled zrakoplovnog sektora
- Utjecaj zračnog prometa na okoliš
- Tehnologija i dizajn
- Upravljanje zračnim prometom i zračne operacije
- Zračne luke
- Održivo zrakoplovno gorivo
- Tržišno utemeljene mjere
- Međunarodna suradnja
Emisije iz zračnog prometa
Letovi iz 27 država članica EU-a i EFTA-e (Island, Lihtenštajn, Švicarska i Norveška) činili su 12 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u prometu i 4 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-27 i EFTA-i u 2022.
Utjecaj zračnog prometa na klimu kombinacija je njegovih emisija CO2 i emisija koje nisu CO2. Emisije koje nisu CO2 uključuju dušikove okside (NOx), lebdeće čestice (čađa), sumporove okside (SOx) i vodenu paru, kao i naknadne učinke stvaranja kondenzacijskih tragova oblaka cirus i međudjelovanja aerosola i oblaka.
Emisije CO2 iz zračnog prometa
Zračni promet činio je 2023. otprilike 2,5 % globalnih emisija CO2. Apsolutne emisije znatno rastu. Od ukupnih emisija CO2 u zrakoplovstvu proizvedenih u razdoblju od 1940. do 2019. njih 47 % proizvedeno je nakon 2000.
Dobro je znati – Mreža stručnjaka za emisije iz zračnog prometa koje nisu CO2
Još uvijek nije poznato kakve učinke na klimu imaju emisije iz zračnog prometa koje nisu CO2. EASA je 2024. pokrenula inicijativu pod nazivom „Mreža stručnjaka za emisije iz zračnog prometa koje nisu CO2 (ANCEN)” kako bi se što bolje razmotrili učinci emisija koje nisu CO2 i načini njihova ublažavanja.
Upravljanje zračnim prometom i zračne operacije
Način upravljanja zrakoplovima i način na koji se zračni prostor upotrebljava utječu na emisije. Za postizanje ambicioznih okolišnih ciljeva potrebne su učinkovitije operacije koje dovode do smanjenja prekomjerne potrošnje goriva i smanjenja emisija. U posljednje tri godine došlo je do određenih promjena u tom području, odnosno ažuriran je „Glavni plan upravljanja europskim zračnim prometom za 2024.”, čiji je cilj učiniti europski zračni prostor najučinkovitijim i ekološki najprihvatljivijim u svijetu. Njegova provedba mogla bi dovesti do smanjenja emisija CO2 od 9,3 % po letu do 2025.
Utjecaj oružanih sukoba
Jeste li ikad razmislili o tome kako oružani sukobi mogu utjecati na učinkovitost zračnih operacija? Kada su određeni zračni prostori zatvoreni, operatori ponekad moraju odabrati rute koje su dulje i manje učinkovite. Na primjer, problem zatvaranja ukrajinskog zračnog prostora za komercijalni promet pogoršan je zbog uzajamnih zabrana ulaska u zračni prostor za ruske i mnoge zapadne operatore. Letove s istoka na zapad između Europe i Azije koji su se prethodno obavljali kroz ruski zračni prostor potrebno je preusmjeriti, čime se povećava vrijeme putovanja i potrošnja goriva, a time i smanjuje učinkovitost leta.
Zračne luke
Osim emisija stakleničkih plinova, i buka iz zračnih operacija utječe na okoliš, osobito u zračnim lukama i njihovoj okolini. U Izvješću o okolišu u europskom zračnom prometu za 2025. možete pronaći podatke o razinama buke koju zrakoplovi proizvode.
Zračne luke mogu pridonijeti smanjenju emisija na više načina, kao što su optimiziranje putanje leta, elektrifikacija kopnenih vozila i infrastrukture, održivije zemaljske operacije, primjerice vožnja po tlu (taksiranje) s jednim motorom, olakšavanje opskrbe održivim zrakoplovnim gorivima i istraživanje alternativnih izvora niskougljične energije kao što su vodik i električna energija.
Tehnologija
U posljednjih nekoliko godina broj novih certificiranih velikih teretnih zrakoplova, kao što su komercijalni zrakoplovi u kojima letimo, bio je ograničen, kao i broj tipova motora, a njihov utjecaj na okoliš tek je neznatno smanjen. Novi zrakoplovi s poboljšanom učinkovitošću potrošnje goriva i manjom razinom buke važni su kao mjere ublažavanja, ali treba vremena za njihov razvoj i uvođenje u globalne flote. Upotreba alternativnih izvora energije, kao što su električna energija i vodik, i dalje nije moguća za veće zrakoplove.
Međutim, opće zrakoplovstvo (manji laki zrakoplovi za rekreacijsku uporabu ili privatni prijevoz) smatra se početnom točkom za razvoj, testiranje i industrijalizaciju inovacija, što može potaknuti poboljšanja u cijelom zrakoplovnom sektoru.
Održivo zrakoplovno gorivo
U tom je području nedavno, nakon odobrenja Uredbe „ReFuelEU Aviation” 2023., napravljen velik korak. Tim se zakonodavnim aktom utvrđuju obvezni ciljevi za opskrbu održivim zrakoplovnim gorivima u europskim zračnim lukama, koji će se postupno povećavati s 2 % u 2025. na 70 % u 2050.
Održiva zrakoplovna goriva imaju mogu znatno pridonijeti smanjenju emisija CO2 i emisija koje nisu CO2 tijekom životnog ciklusa u usporedbi s konvencionalnim mlaznim gorivima, prvenstveno tijekom proizvodnog procesa. Prema podatcima iz 2024., proizvodnjom održivih zrakoplovnih goriva pokriveno je samo 0,53 % globalne upotrebe mlaznih goriva. Potrebno je znatno povećati proizvodne kapacitete kako bi se omogućilo ispunjenje budućih obveza i ciljeva. Velik je problem održivih zrakoplovnih goriva njihova cijena, koja može biti od 3 do 10 puta veća nego cijena konvencionalnog goriva. Međutim, očekuje se da će se cijene smanjiti s povećanjem proizvodnje.
Tržišno utemeljene mjere
Tržišno utemeljene mjere mehanizmi su za kompenzaciju emisija. Za više informacija pročitajte članak posvećen toj temi na stranici EASA Light. Najpoznatiji programi koji se upotrebljavaju u zrakoplovstvu su sustav EU-a za trgovanje emisijama (EU ETS) i ICAO-ov program CORSIA. Nedavna revizija sustava EU-a za trgovanje emisijama provedena 2023. uključuje postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica za zračne prijevoznike i smanjenje gornje granice za emisije iz zračnog prometa od 2024. nadalje. To dovodi do poskupljenja emisijskih jedinica, čime se potiče smanjenje emisija u zrakoplovnom sektoru.
Međunarodna suradnja
Zrakoplovstvo je po prirodi međunarodno i stoga se održivost sektora može postići samo ako svi surađuju. EU i ICAO uspostavili su nekoliko programa posvećenih zaštiti okoliša radi suradnje s državama partnerima na zajedničkim ciljevima. Samo su europski subjekti surađivali sa 112 država partnera i od 2022. izdvojili oko 20 milijuna EUR za projekte zaštite okoliša u civilnom zrakoplovstvu.
Europski zrakoplovni sektor posljednjih godina prolazi kroz zahtjevne, ali ključne promjene radi postizanja održivosti. Ubrzo će se dogoditi velika promjena koja će utjecati na cijeli sektor iz tehnološke, energetske i operativne perspektive. Nedavne prekretnice, kako u Europi tako i globalno, usmjeruju zrakoplovstvo na jasan put prema znatnom smanjenju njegova klimatskog otiska.
Magda Kopczyńska, glavna direktorica za mobilnost i promet Europske komisije, u svojoj uvodnoj poruci za Izvješće o okolišu u europskom zračnom prometu za 2025.
Dodatna literatura
Pogledajte cijelo izvješće i pročitajte priče o dionicima koju su uspješno pretvorili ciljeve održivosti u mjere.
Više o održivosti možete pročitati i na stranici EASA Light.